„Vuglec Breg“ je uspješna obiteljska priča nastala iz iskrene želje za očuvanjem obiteljske ostavštine, autohtonih zagorskih običaja i tradicije.
U pričanje te priče utkano je mnogo posvećenosti, strasti, predanosti, štovanja i ljubavi, a sve kako bi stvorili mjesto na kojem danas možete doživjeti i gotovo svim čulima osjetiti kak’ su nekad živeli naši stari.
Turističko selo „Vuglec Breg“ nalazi se na temeljima starog zaseoka „Vugleci“, a prostire se na 12 hektara površine gdje je prostor za sebe pronašao veliki vinograd, koji daje grožđe od kojega nastaju vrhunska vina i pjenušci.
Autohtone zagorske „hiže“ i klet obnovljene su i uređene za smještaj gostiju, a u staroj gospodarskoj zgradi smješten je, sada već nadaleko poznati restoran, vinski podrum te dvorana namijenjena poslovnim sastancima i seminarima.
Uz restoran s jedne i prve redove vinograda druge strane napravljene su sjenice s roštiljem, nezaobilaznom krušnom peći koja proizvodi najmirisniji i najukusniji zagorski kruh te ljetna terasa.
Ako odlučite prošetati, na sjevernom dijelu „Vuglec Brega“ naići ćete na malo jezero, travnjake i predivne staze za šetnju, a zaljubljenici u sport mogu zaigrati tenis i mali nogomet.
Šećući „Vuglec Bregom“ bit ćete na oko 300 metara nadmorske visine s koje se pruža očaravajući pogled na zagorske brežuljke načičkane hižama, kletima i crkvicama.
Treba li vam bolja razglednica i pozivnica od ove?
Vuglec breg – smještaj
Sve „oživljeno“ ili sagrađeno u sklopu Vuglec Brega čuva duh zagorske tradicije.
U skladu s tim smještajni kapacitet, koji obuhvaća 50 kreveta u 16 soba i 3 apartmana, uređen je tako da unutrašnjost svake od sveukupno šest hiža i kleti prati zagorsku tradicionalnu priču na jednostavan način.
Svaka je različita i primjerena suvremenim potrebama i komforu, u skladu sa standardima današnjeg turizma.
Okućnice su također priča za sebe. Prekrasno cvijeće i flora koja raste oko „Laca“, „Mice“, „Drageca“, „Imbre“, „Jane“ i „Jagice“ doprinosi bajkovitom izgledu i uistinu osvaja na prvu.
Ako se pitate zašto hiže i klet nose starinska zagorska imena, to je zato jer su nekada pripadale upravo ovim ljudima po kojima su nazvane.
