Što je menopauza?
Menopauza predstavlja kraj fizioloških menstrualnih krvarenja, odnosno kraj reproduktivne dobi žene. Smatra se da prosječna žena u tom razdoblju provede gotovo jednu trećinu životna, a najnoviji demografski pokazatelji ukazuju da se više od 45% žena u Hrvatskoj nalazi u pre ili postmenopauzi.
Menopauza u užem smislu označava zadnju menstruaciju u životu žene te je dio prirodnog procesa starenja. Naime, jajnici žena sadrže u svom površinskom dijelu ili kori folikule, tj. vrećaste tvorbe ispunjene tekućinom u kojima se nalaze jajne stanice. Svaki mjesec 3-10 jajnih stanica počinje rasti, ali obično samo jedna od njih potpuno sazrije te posljedičnim prsnućem folikula ili ovulacijom biva izbačena u jajovod.
Menopauza je posljedica pada funkcije jajnika, a time i proizvodnje glavnih spolnih hormona žene – estrogena i progesterona.
Jajnik sadrži maksimalan broj folikula prije rođenja, a već tada počinje njegovo starenje. Oko 20. tjedna trudnoće broj folikula je maksimalan i iznosi oko 7 milijuna. Taj broj je već reduciran na porođaju i iznosi oko 1 do 2 milijuna. Do puberteta broj se i dalje smanjuje, da bi oko prve menstruacije iznosio oko 200-300 tisuća.
Smatra se da će prosječna žena u svom reproduktivnom životu imati oko 380 do 400 ciklusa, da će ovulirati oko 400 zrelih jajnih stanica, a da će u procesu sazrijevanja utrošiti oko 15 do 20 tisuća folikula. Poslije 40. godine života folikula je sve manje, a nepravilnih menstruacijskih ciklusa sve više.
Kada nastupa menopauza?
Kada se rezerva folikula (odnosno jajnih stanica) potroši, žena ulazi u menopauzu. Time prestaju menstruacijski ciklusi, a s njima i produkcija hormona, što dovodi do brojnih kliničkih simptoma. Tkiva koja pokazuju najveću ovisnost o hormonima (poglavito estrogenu) ujedno su i najosjetljivija na ove promjene. To su u prvom redu mozak, koža i sluznice, urogenitalni sustav, kosti i krvne žile.
Nastale promjene u organizmu značajno remete kvalitetu života žene, a što je daleko važnije, povećavaju rizik za nastanak kroničnih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze i senilne demencije.
Za razliku od menarhe (prve menstruacije) čija se dob kroz stoljeća, zahvaljujući poboljšanju uvjeta života i smanjenju učestalosti zaraznih bolesti, smanjivala, dob žene u kojoj nastupa menopauza već je stoljećima stabilna i nastupa oko 50. godine života.
Ona je genetski predodređena, ne ovisi o broju trudnoća i porođaja, dojenju, korištenju hormonske kontracepcije, socioekonomskom stanju, rasi, edukaciji, visini, težini, kao ni dobi menarhe.
Dijagnoza i vrste menopauze
Dijagnoza menopauze može se postaviti tek nakon 12 mjeseci amenoreje, odnosno izostanka menstruacije. Prijevremena menopauza (menopausis praecox) nastupa prije 40. godine života. Ako menopauza nastupi nakon 55. godine, ona se naziva kasna menopauza (menopausis tarda). Rana menopauza predstavlja menopauzu koja nastupa između 40. i 45. godine života.
Prijelazno ili tranzicijsko razdoblje prema menopauzi nastupa već desetak godina prije posljednje menstruacije, kada počinje i opadati reprodukcijska sposobnost žene. Ona tada teže zanosi, a učestalost spontanih pobačaja raste. Do značajnih hormonalnih promjena dolazi otprilike 8 godina prije menopauze, a 4-6 godina prije menstruacijski ciklusi postaju nepravilni s brojnim kliničkim znakovima. Ovo posljednje razdoblje se zbog toga često naziva i premenopauza.
Perimenopauza je višegodišnje razdoblje oko menopauze, obilježeno:
- poremećajima ciklusa
- neurednim i neredovitim krvarenjima
- vazomotornim tegobama.
Počinje 4-5 godina prije menopauze te obuhvaća prvih 5 godina postmenopauze.
Postmenopauza je razdoblje koje nastupa nakon posljednje menstruacije u životu žene, odnosno menopauze. Dijeli se na ranu (prije 70. godine) i kasnu (nakon 70. godine) postmenopauzu. Kasna menopauza naziva se još i senij.
Klimakterij označava razdoblje koje počinje postepenim gašenjem reprodukcijske funkcije, a uključuje perimenopauzu i prvih deset godina postmenopauze.
Promjene u razini hormona najranije se reflektiraju na menstruacijskom ciklusu. 3-5 godina prije menopauze gotovo 70% žena ima poremećaje u ciklusu koji se očituju kao:
- izrazito česti ili rijetki ciklusi,
- jako obilna krvarenja,
- učestali izostanci ovulacije.
Neuredna krvarenja iz maternice u perimenopauzi najčešće su disfunkcijska krvarenja, odnosno ona uzrokovana izostankom ovulacije. Rijetko se iza takvih krvarenja krije organski uzrok, a najčešće su to miomi, poremećaji u funkciji štitnjače ili zloćudne bolesti genitalnog trakta. Kliničke simptome menopauze najlakše je podijeliti prema vremenu nastanka na kratkoročne ili rane (akutne), srednjoročne i kasne.
Simptomi menopauze
Rani simptomi dovode do nekvalitetnog života, ali su prolazni i uglavnom se povlače za 3 do 5 godina. Prvi simptom je umor i iscrpljenost, koji pronalazimo u gotovo 90% žena. Psihičke tegobe, najčešće u vidu depresije, nalazimo u oko 50-60% slučajeva, a poremećaje spavanja i loš san u oko 75% slučajeva.
Vazomotorne tegobe (tzv. “valunzi“) se pojavljuju u 20 do 30% premenopauzalnih žena, te čak u 85% slučajeva u ranoj postmenopauzi.
Zbog abnormalne aktivacije termoregulacijskog centra u hipotalalmusu dolazi do prvotnog napadaja vrućine kao posljedice perifernog širenja krvnih žila. Val vrućine završava znojenjem i s vremenom padom temperature. Napadaji su češći noću, za vrijeme sna i u toplim krajevima. Potrebno je vrijeme da se hipotalamus “nauči” na novo stanje obilježeno smanjenjem koncentracije estrogena kako bi navedene tegobe prošle.
Srednjoročne posljedice nedostatka estrogena javljaju se 5 do 10 godina nakon menopauze i uglavnom se očituju kao urogenitalna atrofija, promjene kože i kose, smanjenje libida i pad kognitivnih funkcija.
Simptome urogenitalne atrofije ima gotovo jedna trećina žena u dobi od 50 godina, dok ih u dobi od 60 godina ima čak 80 do 90% žena.
Zbog izrazitog stanjenja sluznice javljaju se tegobe u vidu suhoće, svrbeža i žarenja rodnice. Česti su vaginalni iscjetci kao posljedica infekcija različitim uzročnicima. Spolni odnosi zbog svega navedenog postaju bolni. Što se tiče urinarnih tegoba, one su najčešće predstavljene u vidu učestalog, hitnog (često i noćnog) mokrenja praćenog bolom kao posljedicom čestih infekcija.
Nedostatkom estrogena smanjuje se debljina, vlažnost i elastičnost kože. Javlja se perutanje, sklonost ozljedama i stvaranju bora. Debljina kože smanjuje se za 7% godišnje, tako da se smatra kako je žena od 70 godina izgubila polovicu kvalitetnih osobina kože.
Kosa postaje tanka, suha i lomljiva, te se prorjeđuje kod većine žena. Nadalje, gubi se genitalna dlakavost, a nokti postaju tanki i lomljivi. Višegodišnji nedostatak estrogena i androgena nedvojbeno oštećuje kognitivne funkcije mozga, a očituje se u slabljenju pamćenja i koncentracije.
Kasne posljedice nedostatka estrogena započinju već u perimenopauzi, progresivne su, a postaju izražene i znatno smanjuju kvalitetu života 10 do 30 godina nakon nastupa menopauze.
Kako estrogen štiti od kardiovaskularnih bolesti, nakon nastup menopauze smrtnost od infarkta miokarda kod žena postaje veća nego u muškoj populaciji.
Možda vas zanima i ovo: Muči vas noćno znojenje? Saznajte moguće uzroke!
Kardiovaskularne bolesti nakon 50. godine uzrok su smrti u gotovo 50% žena. Do menopauze smrtnost od kardiovaskularnih bolesti je zbog zaštitnog učinka estrogena daleko manja nego u muškoj populaciji; nakon nastupa menopauze taj se zaštitni mehanizam gubi, a smrtnost od infarkta miokarda postaje veća nego u muškoj populaciji.
Osteoporoza je sustavna bolest koju obilježava smanjena gustoća i poremećaj u mikroarhitetkturi kostiju s velikom sklonošću frakturama. Uzrokovana je pojačanom razgradnjom kosti zbog manjka estrogena. Ona je uz kardiovaskularne bolesti najozbiljnija posljedica menopauze jer duboko narušava zdravlje i dovodi do staračke nemoći.
Osteoporozu još nazivamo i “tihom bolešću” jer nema znakova dok ne nastupe lomovi. Lomovi nastaju najčešće kao posljedica pada, ali nerijetko kost postaje tako krhka da su lomovi česti i bez očitoga uzroka. Osteoporoza je povezana i s gubitkom zubi, jer dolazi do atrofije koštane alveole zuba.
Osjetila su u menopauzi također zahvaćena smanjenjem razine estrogena. Najčešće smetnje od strane očiju su smanjenje vida, razvoj katarakte, suhoća očiju, povećan očni tlak, zamućen vid te pojačano suzenje. Starenjem slabi i sluh i javlja se staračka nagluhost. Rizik od razvoja demencija izrazito se povećava starenjem, a nakon 65. godine taj se rizik svakih 5 godina udvostručava.
Najučestaliji oblici jesu Alzheimerova demencija i vaskularna demencija, a manjkom estrogena je ključan u razvoju oba oblika. Osteoartritis je najčešća bolest zglobova, učestalost mu se povećava s dobi, a osobito je čest u postmenopauzalnoj populaciji.
Hormonska nadomjesna terapija
Broj žena koje se tuže na valove vrućine i noćna znojenja kao dijela simptoma menopauze vrlo je raznolik. Meta-analiza nasumičnih kontroliranih ispitivanja pokazala je da estrogen smanjuje učestalost valova vrućine za 80%, odnosno za 2,5-3 vala vrućine na dan, što ukazuje na činjenicu da je hormonsko nadomjesno liječenje (HNL) najučinkovitiji način liječenja valova vrućine i noćnih znojenja.
Poznato je da se hormonskom terapijom pojavnost valova vrućine umanjuje za 80%- 90%.
Dobrobiti hormonske nadomjesne terapije su:
- ublažava simptome menopauze, estrogen i HNL mogu poboljšati koncentraciju i kvalitetu života.
- umanjuje rizik od postmenopauzalnih prijeloma kostiju, uključujući i prijelom kuka. Estrogen povisuje gustoću kostiju.
- ublažava blage simptome depresije
- umanjuje rizik od raka debelog crijeva.
Kako si možete olakšati?
- Redovito vježbajte
- Ograničite unos kofeina, šećera, soli i alkohola
- Ne pušite
- Unosite odgovarajuće količine kalcija i vitamina D.
- Redovito spavajte.
- Hranite se uravnoteženo i smanjite unos masnoća.