Kako kompostirati na balkonu?

U ovom članku objasniti ćemo vam kako kompostirati na balkonu.

Kompostirati se može bilo gdje, u stanu, na balkonu, terasi, u vrtu. Bio otpad čini jednu trećinu kućanskog otpada i čini se razumno upotrijebiti ga kao odlično gnojivo za kućne biljke ili vaš balkonski vrt.

Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne hranjive tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti.

Osim toga, dodatne vrijednosti kompostiranja su briga za okoliš, a štedimo i novac ne kupujući zemlju i gnojivo za biljke.

Što se može kompostirati?

• Ostaci povrća
• Kosa, dlaka i nokti
• Talog kave i papirnati filteri za kavu, ostaci čaja i filteri
• Kore od voća i povrća
• Ustajali kruh
• Slama, sijeno, borove iglice, uvelo cvijeće, listovi svježi i osušeni
• Papirnati kuhinjski ručnici i maramice
• Kukuruz zajedno s klipom
• Nesjajni papir, isjeckan i kartonske kutije u komadićima
• Kruh i peciva
• Kuhana, obična tjestenina i riža
• Ljuske jaja (bez jaja)

Što se ne smije kompostirati?

KUHINJSKI OTPAD

• kosti, meso, riba, otpaci kuhanih jela, koža, ulja i masti, mliječni proizvodi

VRTNI OTPAD

• osjemenjeni korov, bolesne biljke, lišće oraha

OSTALO

• tiskani novinski papir i časopise u boji, ostaci duhana, sadržaj vrećice iz usisavača za prašinu, pelene, pepeo od kamenog ugljena, obojeno ili lakirano drvo

Ostaci hrane se ne preporučuju radi privlačenja glodavaca i drugih životinja, a raspadanjem uzrokuju neugodne mirise. Zbog spore i teške razgradnje nije preporučljivo odlaganje čepova od pluta, ljuski oraha, češera i kosti. Nikako ne stavljati otpatke koje sadrže kemikalije, npr. stare lijekove, ulja, plastičnu ambalažu, bojano impregnirano drvo, stiropor.

Kad možemo kompostirati?

Kompostirati možemo tijekom cijele godine. U zimskim mjesecima aktivnost mikroorganizama i ostalih „stanovnika“ kompostne hrpe smanjuje se zbog hladnoće, pa kompostnu hrpu moramo zaštititi od prevelike vlage i hladnoće te u jesen napraviti rezervu suhog usitnjenog drveta, suhog lišća, koje će te koristiti za miješanje s mekim ostacima voća i povrća iz kuhinje u zimskim mjesecima. Ljeti je moramo štititi od isušivanja i redovito provjeravati vlažnost.

Kako napraviti kompostište na balkonu?

Postoje brojne mogućnosti za kompostiranje u stanu, a jedna od najjednostavnijih metoda je korištenje plastične kante ili posude za kompost. Za kompostiranje nije potrebna posebna vrsta plastične kante, ali treba imati poklopac i trebat ćete dvije kante iste veličine za metodu opisanu u ovom članku. Odaberite veličinu spremnika na temelju prostora koji imate na raspolaganju, imajući na umu da kompostište treba držati dalje od izravnog sunca, dakle negdje u hladu.

Za izradu kompostišta potrebne su vam dvije plastične posude istih dimenzija, s poklopcem.

• Izbušite rupe na vrhu – u jednoj plastičnoj posudi izbušite niz rupa oko vrha, sa svake strane. Točna veličina rupe nije važna ali otprilike 4-5 mm, s time da bi rupe trebale biti udaljene oko 5 cm jedna od druge. Ove rupe će omogućiti protok zraka koji je bitan za proces razgradnje.

• Izbušite rupe na dnu – na istoj plastičnoj kanti u koju ste upravo izbušili rupe za protok zraka, izbušite rupe na dnu posude. Broj rupa će varirati ovisno o veličini spremnika, ali nastojte imati ravnomjernu raspodjelu po cijelom spremniku. Ove rupe omogućit će istjecanje tekućine u drugi plastični spremnik. Tu ocijeđenu tekućinu možete koristiti za gnojidbu biljaka.

• Napunite zemljom – postavite plastičnu kantu s rupama unutar druge plastične kante. Napunite gornju kantu s nekoliko centimetara zemlje, a zatim na vrh stavite suh, upijajući materijal poput isjeckanog papira ili piljevine.

• Završite s upijajućim materijalom – vaš komposter je spreman za upotrebu! Dodajte organski otpad u gornju kantu kompostera. Obavezno ga pokrijte novinskim papirom ili piljevinom kako biste upili višak vlage i spriječili stvaranje plijesni i mirisa. Pokrijte komposter poklopcem nakon dodavanja materijala.

• Očistite povremeno – s vremena na vrjeme očistite donju posudu od tekućine (možete zaliti cvijeće) ili prolijte kako biste spriječili rast plijesni ili neugodne mirise.

Možda vas zanima i ovo: Koliko često treba čistiti kupaonicu?

Nakon koliko vremena kompost sazrije?

Ovisno o vrsti i količini kompostiranog materijala i uvjetima kompostiranja, u roku od 6 do 12 mjeseci od biorazgradivog otpada nastaje kompost.

Zreo kompost je ujednačenog izgleda; grumenast, tamnosmeđe do crne boje, miriše na „šumsku zemlju“.

Nezreli kompost nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili miriše na gljive. U njemu se mogu naći ostaci lako razgradivih tvari poput lišća, ostataka povrća i sl. Takav kompost mora još neko vrijeme odležati.

Ovisno o količini ostataka koje ste dodali u komposter, možda ćete trebati imati drugi set spremnika spreman za prihvat otpada koji se može kompostirati dok se otpad u prvom kompletu spremnika još obrađuje.

Mogući problemi kod kompostiranja

KOMPOSTNA HRPA SMRDI

To se događa kad je kompostna hrpa prevlažna, nema kisika ili ima previše dušika. Preokrenite hrpu kako biste omogućili prozračivanje i dodajte suhog materijala da upije vlagu (npr. suho lišće, grančice…)

KOMPOSTNA HRPA JE PRESUHA

Pošpricajte hrpu vodom ali pazite da ne pretjerate. Prevelike količine vode zatvorit će zračne prolaze te dovesti do ugibanja organizama kojima je potreban zrak, čime ćete zaustaviti proces kompostiranja.

KOMPOSTNA HRPA JE PREVLAŽNA

Možda je komposter čvrsto zatvoren ili su otvori na zidovima začepljeni te voda ne može isparavati, već se kondenzira. Trebalo bi preokrenuti hrpu, dodati suhog, drvenastog materijala koji će upiti suvišnu vlagu (npr. suho lišće, piljevina).

KOMPOSTNA HRPA PRIVLAČI KUKCE/INSEKTE

Kukci imaju važnu ulogu u kompostiranju, no ukoliko se pojačano skupljaju muhe, možda u hrpi ima mesnih otpadaka koje treba izbjegavati. Također, preporučljivo je otpatke voća i povrća prekriti tankim slojem zemlje ili lišća.